U povodu obilježavanja stogodišnjice ustoličenja reisu-l-uleme Mehmeda Džemaludina Čauševića na čelu Islamske zajednice u BiH, 20. 11. 2014.g. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, a u organizaciji Instituta za islamsku tradiciji Bošnjaka i Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, upriličen je prigodan program. Otvarajući skup, dr. Dževada Šuško, direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, o reisu-l-ulemi Čauševiću je istakla:
“Pokazao se kao jedan mudar, pametan, hrabar prvak Bošnjak koji je pronalazio odgovore na nove izazove s kojima su se suočavali Bošnjaci. Bio je reformator, borio se za prosvjetiteljstvo i obrazovanje Bošnjaka.“
Zahvalivši se organizatorima na organiziranju ovog programa i podsjećajući na značaj obilježavanja ove godišnjice, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je naglasio da je reisu-l-ulema Čaušević „jedan od najvažnijih reisova u historiji Islamske zajednice.”
Poslije video zapisa: Tarih o reisu Džemaludinu ef.Čauševiću i kraćeg obraćanja g. Sedada Mulalića, unuka reisa Muhameda Džemaludina Čauševića, o „Reisu-l-ulemi Mehmed Dž. Čauševiću i političko-državnom kretanju na Balkanu u prvoj polovini XX vijeka” govorio je dr. Adnan Jahić, dok je akademik Enes Karić temetizirao „Reformističko-teološku misao Reisa Mehmeda Dž. ef.Čaušević” a dr. Senadin Lavić se osvrnuo na „Kulturno-obrazovnu i prosvjetiteljsku djelatnost Mehmeda Dž. ef. Čauševića.” Prisutni su također imali priliku vidjeti autentični carski dekret koji je reisu Čauševiću bio predat od austrougarskog cara 1914. godine, a koju je za ovu prigodu reisov unuk, Sedad Mulalić, ustupio Institutu na korištenje. Pored toga prikazana su i razna priznanja te odlikovanja koja je reis Čaušević primio tokom života.Govoreći o reisu-l-ulemi Čauševiću, akademik Enes Karić istakao je kako je život reisu-l-uleme Čauševića bio itekako zanimljiv jer je rođen za vrijeme vladavine Osmanlija, te podsjetio kako je Čaušević inauguriran na poziciju reisa 1914. godine.
“Za ime reisa vezuju se najveći reformski pokreti unutar bh. muslimanskog vjerničkog korpusa. Ne samo unutar njega već i unutar balkanskog regiona. On je pokrenuo uvođenje latinice i ćirilice u vjerskoj štampi, pokrenuo je brojne novine i časopise, nastojao modernizirati prezentaciju islama samim vjernicima i što je važno, on je jedan od reisu-l-ulema koji je prevodilac Kur’ana”, kazao je Karić te dodao kako je 100. godišnjica itekako važna ne samo za Islamsku zajendicu u BiH već za sve zemlje zapadnog Balkana.
Da se reis Čaušević na poziciji reisu-l-uleme u teškom periodu pokazao kao “veliki čovjek, znalac, prosvjetitelj čiji tragovi su neizbrisivi i veliki, mišljenja je predsjednik Bošnjačke zajednice kulture (BZK) Preporod Senadin Lavić. “Večeras pokušavamo da se prisjetimo da je reis Čaušević ponio menšuru reisa u BiH prije sto godina. Pokazao se kao veliki čovjek i ono što je ostao u našoj kulturi je veliki trag koji je neizbrisiv”, zaključio je Lavić.
Skupu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci prethodilo je poklanjanje hatme u Gazi Husrev-begovoj džamiji pred dušu reisu-l-uleme Čauševića.
Reisu-l-ulema Mehmed Džemaludin Čaušević rođen je u Arapuši kod Bosanske Krupe 1870. godine. Imenovan je za reisu-l-uleme 1914. godine i na ovoj dužnosti je ostao do 1930., kada je podnio ostavku. Preselio je na Ahiret 1938. godine.
